Prva ideja na pomen reči koreni jeste da je to vegetativni biljni organi kojim se biljka pričvršćuje za podlogu i upija vodu sa rastvorenim mineralnim materijama koje su joj neophodne za život. Kalemljenje je, pak, postupak kojim se deo jedne biljke odnosno pelcer biljke sjedinjuje sa delom druge biljke koja se naziva podloga. Srastanjem tih delova biljaka nastaje nova biljka odnosno kalem i ona je sposobna da nastavi samostalan život.
Dobrica Ćosić, pišući delo „Koreni“, izabrao je, čini se, vrlo svesno ovaj sugestivan naziv. Ali dok čitamo delo dolazimo do saznanja da roman govori o kalemima i žilavosti života na ovom našem surovom tlu, više, nego o korenima.
Porodica Katić je jedna od najuglednijih i najbogatijih porodica u fiktivnom selu Prerovu. Porodica je živela tokom 19. veka i prolazila je kroz razne faze, uspone i padove.
Prezimenom Katić utemeljeno je trajanje loze od strane majke Aćima Katića - Kate.
Pravo, sa našom tradicijom usklađeno. Aćimovo prezime jeste Došljak, ali je genealogija loze Katića kompleksna jer on ima biološkog i ideološkog oca.
Kada se osvrnemo dublje u prošlost, u temeljima loze još stoje tragovi krvi u priči o prvobitnoj akumulaciji kapitala, na koju se nadograđuje status i ugled. A tamo, neizbrisivo titra lik Vasilija Jovčića, prvog supruga Aćimove majke Kate.
Pošto Vasilije i Kata nisu imali dece, Kata je bila primorana da osnuje vanbračnu zajednicu sa Lukom Došljakom, slugom Vasilija Jovčića, rešena da počini greh ili ispuni dužnost kako bi spasila bogatstvo i svog supruga Vasilija u čijoj senci ili ideologiji traje loza Katića u potonjim vremenima.
Može se o Kati razmišljati kao o preteči nekih žena 21. veka koje žele da traju kroz potomstvo. Jake i ekonomski samostalne one uzimaju, grabe, odlučuju, biraju sve, pa i genetski materijal, ali nisu spremne da daju i budu emotivne. I već tu u ovom romanu shvatamo da govori o kalemu, koliko i o korenima i toliko ih prepliće da se i ne mogu odvojiti.
Vodeničar, Luka Došljak, je čovek čije se poreklo nikada nije ni saznalo. Kao novorođenče je nađen je u korenu vrbe i možemo samo pretpostaviti da ga je neko ostavio kada je narod u zbegovima bežao od Turaka. Pronađen je na praznik Sveti Luka pa je tako dobio ime. Od ranih godina svog detinjstva radi u vodenici i umire u vodenici kao sluga i vodeničar, a sin mu je narodni vođa i prvi kapitalista u selu i regionu.
Istorija loze će se u budućnosti ponoviti.
Đorđa Katića, sina Aćima Katića, je u ranom detinjstvu odredio je incestuozni čin sa strinom Višnjom i nije mogao da ima dece.
Oženjen snažnom, lepom Simkom, on je žrtva i nasilnik koji se petnaest godina bori koliko za potomstvo, toliko za naklonost svog neoca Aćima.
Prošlost se ponavlja kada Simka radi produžetka loze familije, posle svesnih nagovora svoje majke Milunke i nesvesnih, u pijanstvu datih saveta, svoga muža, odluči da počini preljubu sa slugom Tolom Dačićem.
Njena preljuba i nije preljuba, to je njena slamka spasa koliko za nju, toliko za Đorđa, već izgubljenog i obesmišljenog.
Rođenje Adama Katića je novi početak, novo kalemljenje korena, on je prvi čovek postanja i novog trajanja.
Ni na samrti, Simka, svom mužu nije priznala da nije otac njenog deteta. Žrtvujući svoju besmrtnu dušu otvorila je budućnost svom sinu Adamu i mužu Đorđu da žive i lozi Katića da traje.
Anđela Marinković IVsbo